KAI DIKHAS - Than te dikhel pes
Galeria pala Romano thai Sinti Adivesutno Arto and o AUFBAU HAUS
I Galeria "KAI DIKHAS" sajek ka sikavel i exibicie kotar Romane thai Sinti artistura kotar sa i phuvia lumake. Godo ka avel "O than te dikhel pes", sar phenel i galeriako anav and i Romani chib. Numa te aven putarde i Romenge thai Sintonenge i Europake phuvia thai lake manusha shai te aven pravedne thai historikane responabilne. Roma thai Sintia train/beshen and i sa Evropake phuvia. Lengi kultura si multi nacionalno thai mai cerra nacionalno. Romani kultura si andi zurali konekcia i historiasa thai kulturasa kotar i purani phuv, vi kai nai respektuime i Roma pomozinen/zutinen thai bararen Europaki kultura. I Roma si prvo klasa Europaki manusha.
I pictura save si i manushen kotari i majbari minorno populacia Evropaki, si puchardi stereotipunenca thai nikamipasa, save maybut sesa bararde and i 20-to veko kotar i Gadje - Na Roma. I gadje kerde stereotipi kotar e Roma majbut trujal mizicaria vai egzotichne Choria.
And i bersh 1971-to ando London, but Romane aktivistia maladovdie pes te arakhen thai phenen kotar Roma avile thai vi politichno te reprezentuin/sikaven e Romen. Mashkar but butia von vi arakhle kai o Paraidimos/holocaust sasa pe Roma and i Nazistiengi vrama thai kai godo sasa pe rasno baza. Si amen i baxt te o numbri i Romengo save butiaren thai bararen i Romani kultura thai vi chib, sajek barol.
Arto, may tachno te phenelpe, adivesutno arto, si sajek individualno dikhipe manushesko kotar i sasti luma. Godo si gindipe kotar amaro dzivdipe. I Romane thai Sinti artistura save aven kotar pharo romano trajo, shuven po prno sa maj dur thai keren jekh dokumento kotar lengi phari situacia thai migracia and i piro individualno gindipe and i kultura savi si sajek pe rig kotar themesko dzivdipe. Von phagaven stereotipura pala i Roma pire sikavimasa.Von vakaren and i piro anav thai mangen e mansha te ashunen len.Pe kado than von anen upre piro adivesutno arto savo si and o gadzengo themesko intereso. Dikhipe kotar i agor amare themesko and i savo e Roma thai Sintia train , von sikaven amen so si amaro them. Kodo si so von pharuven i gadzikane artisturenza save vi von train and i phari situacia. Lengo arto, te si kvalitetno, sikavel amen kon sam amen sar vi sako aver gadzikano arto kerel. Vareko shai te dikhel kado sar te si politika ama godo si numa bazichno trajo manushesko. So mishcil amen thai so tradel amen.
Egzibicia kotar adivesutno Romano arto, " Jekh sekunda dikhimaski" and i London ko 2006-to bersh vai jekhto paviliono pala Romano arto savo akharda pes "Xasardino rajo" ki Veneciako Bienale and o bersh 2007-to buvljarel thai bararel Romano adivesutno arto. Vi kaj si numa xarne egzibicie. Pe rigate kotar o Romano museumi and i Brno (Czech Republic) thai o Regionalno Museumi kotar Tarnow (Poland), save si generalne museuma thai na numa museumia pala arto, dzi kava dives nai jekh permanentno than kai shai te dikhel pes adivesutno arto kotar Sintia thai Roma, than savo rodel, buvliarel thai sikavel godo arto bute manushenge. Romane artistia nashti te prezentuin pes themeske, savi trubul len pala lengo arto thai vi dzivdipe. Galeria "KAI DIKHAS" trubul te pomozinel/zutinel te kerelpe solucia pala kado. I galeria ka avel nevo slobodno than. Romane artistunen ka avel shansa te ucharen thai sikaven lengo talento thai shaipe, na te ispiden/traden avri i Romen vi Sintonen kotar o them. Gadaja i galeria ka pomozinel Romani emancipacia thai kultura vi andral vi avral.
I galeria KAI DIKHAS and i AUFBAU HAUS / Berlin si and i latchi konekcia i Europake Romane inteligenciasa thai artisturenca. Von den i galeriake nevi scena, kontaktura thai vi kritichno pomozinen o programi. Koncepto galeriako si buvliardo thai pomozindo/zutindo kotar i Indipendendto kompania ASPHALT TANGO, savi del avri muzikake publikacie kotar i Romani muzika ko Balkani thai vi Rock, Psihodelicho thai Elektronsko muzika kotar Istochno Evropa. Shai te arakhes bari, but kvaliteno selekcia kotar i Romani thai Sinti muzika ki sasti lumia. Kadi muzika shai te anel pes vi and i galeria KAI DIKHAS.
Moritz Pankok MA, 2010 (Translation to Romanes, Dragan Ristic, Beograde)